Obiteljski i mali hoteli u Hrvatskoj prepoznatljivi su dio naše turističke ponude koja se ne nameće brojnošću nego prvenstveno kvalitetom, personaliziranom uslugom, osjećajem gosta da je sve tu radi njega i kako bi mu se ugodilo. U godinama kada smještajna infrastruktura u domaćinstvima buja i sve više nudi gostu samo ključ prostora u kojemu boravi na odmoru, obiteljski hoteli su onaj dio usluge koja posebno dobiva na važnosti. Samo najuporniji, posebno vješti i marljivi uz puno odricanja mogu stvoriti obiteljsku priču koja će gosta uvući u toplinu domaće atmosfere i vrhunske usluge, a opet sve nenametljivo i sa stilom. O sadašnjosti i budućnosti malih i obiteljskih hotela u Hrvatskoj, na početku ovogodišnjeg „Adriana“ razgovaramo sa Šimom Klarićem, predsjednikom Nacionalne udruge obiteljskih i malih hotela (MOH).

Koliko je danas u Udruzi MOH hotela i koja kategorija prevladava?
-Nacionalna udruga obiteljskih i malih hotela okuplja više od 200 članova, u čemu prevladavaju upravo obiteljski hotelijeri. Mnogi naši članovi dobitnici su prestižnih hrvatskih i međunarodnih priznanja za kvalitetu. Danas u Hrvatskoj imamo ukupno 368 obiteljskih i malih hotela sa gotovo 16 tisuća kreveta.Daleko najveći dio njih, čak 60 posto hotela ima 3 zvjezdice, 37 posto ih je sa četri zvjezdice i samo 3 posto je sa 5 zvjezdica. U Splitsko-dalmatinskoj županiji je 98 takvih hotela, odnosno gotovo trećina svih u Hrvatskoj. Možemo slobodno reći da su hrvatski obiteljski i mali hoteli jedni su od najkvalitetnijih u Europi. Iako ih je relativno malo u odnosu na druge smještajne kapacitete, obiteljski hoteli postali su prepoznatljiv proizvod na zahtjevnom međunarodnom tržištu.
Je li usporen rast broja hotela posljedica recesije ili teškog ekonomskog okvira poslovanja?
-Točno je da je rast broja obiteljskih hotela nešto sporiji nego prije krize, ali ne posustaje. Razlog usporenom rastu svakako je oprez poduzetnika. Entuzijazam su zamijenile brojke i matematika. Danas poduzetnici s većom vjerojatnošću mogu procijeniti prihode i troškove, a ti podaci sa ukalkuliranim rizicima govore da se u ovaj posao valja upustiti samo ako je čovjek spreman na veliki rad i odricanje. I to cijele obitelji, jer jedino tako posao može biti uspješan i profitabilan. Još je uvijek ima poduzetnika koji žele prihvatiti takav način života, rizik i velika odricanja. Ali, obiteljsko hotelijerstvo ima svoju ljepotu i prednosti, a budućnost obećava. Sve veći zahtjevi tržišta za kvalitetom sadržaja i ponude hotela kao i profesionalnosti osoblja su nam dodatni izazov.
Koliko godina prosječno danas treba za povrat investicije u obiteljske i male hotele?
-Svaki projekt je poseban slučaj i ovisi o kvaliteti, destinaciji i vlastitim ulaganjima. Svakako je lakše i brži je povrat uloženog onim poduzetnicima čije su nekretnine i zgrade u poznatim destinacijama i uz more ili gradovima. U načelu možemo reći da je povrat investicije 18 – 22 godine. To je duže od europskog prosjeka. Tome je razlog sezonalnost hrvatskog turizma kao i relativno skupi troškovi poslovanja.
Jesu li vlasnici MOH prezaduženi zbog velikih investicija, uspijevaju li vraćati kredite?
-Malo hotelijerstvo je visokokapitalna investicija s dugim rokom povrata i visokim troškovima poslovanja. Stoga se vraćanje kredita i podmirivanje obveza smatra uspjehom u ovo vrijeme, zanemarujući prihode od vlastitog uloga. Unatoč krizi, možemo reći da velika većina obiteljskih hotelijera podmiruje svoje obveze iako ima onih kojima je jako teško. Jer kada zapadnete u nelikvidnost, vrlo je malo instrumenata koji vam mogu pomoći u oporavku. Za takve hotelijere Udruzi OMH pokušavamo s nadležnim institucijama i HBOR-om dogovoriti mgućnosti reprogramiranja. Postoje odlični primjeri poslovnih banaka koje brinu o svojim komitentima i zajedno nalaze rješenja nelikvidnosti, ali i one banke koje nisu baš susretljive.
Italija ima 25 tisuća obiteljskih hotela, Austrija 10 tisuća, Grčka 8 tisuća. Hrvatska je u Strategiji razvoja turizma predvidjela gradnju 200 novih malih hotela do 2020. godine, je li to realno?
-Mislim da je to nužno napraviti zato što Hrvatskoj trebaju novi visokokvalitetni hotelski kapaciteti. Lokalni mali poduzetnici to mogu napraviti pretvaranjem kuća za iznajmljivanje u mali hotel. Takvih objekata ima na tisuće koji su samo korak od malog hotela, ali tim poduzetnicima treba stvoriti okvir za poslovanje koji će osigurati veću zaradu od malog hotela nego od apartmana za iznajmljivanje, što danas nije slučaj, pa mnogi nisu zainteresirani. U tisuću novih malih hotela mogli bi dobiti 50 tisuća visokokvalitetnih hotelskih kreveta s 15 tisuća zaposlenih lokalnih ljudi. Destinacije bi dobile objekte koji rade 8 mjeseci ili cijelu godinu što je temelj za produženje sezone. Upravo takvi hoteli lokalnih poduzetnika sa visokom dodanom vrijednošću garancija su održivog razvoja i proširenja sezone kao ključnog izazova hrvatskog turizma. Ali, za izgradnju tisuću novih obiteljskih hotela ključni su HBOR i poslovne banke, uz korištenje EU fondova.
Koji su ključni problemi poslovanja obiteljskih hotela danas?
-Ključni su problemi niska profitabilnost obiteljskih i malih hotela i teško plasiranje proizvoda izvan glavne sezone, jer mnoge destinacije nemaju sadržaj za pred i posezonsko poslovanje. Deregulacija i liberalizacija zakonodavnog okvira svakako bi pomogla rastuobiteljskih hotelijera, kao i smanjenje parafiskalnih i drugih troškova izvan glavne sezone kada hoteli često rade sa gubitkom. Iako Ministarstvo turizma i HTZ rade na projektima produženja sezone, tu je još puno posla.
Što država, a što lokalna uprava mogu učiniti za poboljšanje uvjeta rada MOH?
-Država treba nastaviti još intenzivnije s povoljnim kreditima s dugim rokom povratka kao što je danas program HBOR-a te omogućiti reprogramiranje kredita poduzetnicima u teškoćama. Posebno treba pomoći Nacionalnoj udruzi i malim hotelijerima izlaz na tržišta posebnih interesa za dolaske izvan glavne sezone. Dobar primjer za to su bile radionice s poslovnim partnerima u Beču, Minhenu i Pragu početkom godine u porganizaciji HTZ-a i Nacionalne udruge. Na lokalnoj razini je nužno poduzetniku smanjiti davanja na način da lokalnog poduzetnika lokalna uprava podrži i potiče kao partnera, što često nije slučaj.

Danas u Hrvatskoj imamo ukupno 368 obiteljskih i malih hotela s gotovo 16 tisuća kreveta. Daleko najveći dio njih, čak 60 posto hotela ima 3 zvjezdice, 37 posto ih je s četiri zvjezdice i samo 3 posto je s 5 zvjezdica

Unatoč krizi, možemo reći da velika većina obiteljskih hotelijera podmiruje svoje obveze iako ima onih kojima je jako teško. Jer kada zapadnete u nelikvidnost, vrlo je malo instrumenata koji vam mogu pomoći u oporavku