Upoznajte Međimurje

Na sprudovima rijeke Drave

Piše: P.R.

U vrijeme kada je “zlatna groznica” na američkom kontinentu privukla tisuće Europljana, u Međimurju – pitomoj, zelenoj regiji na sjeveru Hrvatske, zlato se tražilo i ispiralo gotovo šest stoljeća bez publiciteta i velike buke. Mirni međimurski seljaci obilazili su sprudove rijeke Drave i Mure i na njihovim pješčanim obalama ispirali zlato, prodavali ga trgovcima, te se uz poljoprivredu bavili i tim poprilično unosnim poslom.

Međimurski „zlatari“, kako ih se nazivalo, ovaj su zanat prenosili s koljena na koljeno, a još je 1939. godine 240 ljudi polovilo Dravom u potrazi za vrijednim grumenčićima. No s vremenom ih je bivalo sve  manje i manje, a danas je Matija Horvat posljednji živući ispirači zlata u Europi. Rođen je u malom selu Donji Vidovec, u kojem se nekada ispiranjem zlata bavila većina stanovnika. Naslijedivši obiteljski posao, kao i većina mještana, tridesetih godina prošlog stoljeća  udružio se s Dragutinom Horvatom s kojim je  na hirovitim međimurskim rijekama Muri i Dravi  krenuo u potragu za zlatom s dvije drvene daske, sitom, lopatom i drvenim kanticama. Iako se dvojac nije obogatio, od ispiranja zlata i poljoprivrede dalo se živjeti, a u svom najuspješnijem danu u karijeri pronašli su 17 grama zlata. Inače u prosjeku po danu su pronalazili gram zlata za koji je bilo potrebno isprati 10 tisuća zlatnih zrnaca. Ali zlato skrivenu na sprudovima Drave, jedno je od prirodno najčišćih na svijetu – 24 karatno, a cijena mu se kreće oko 230 kuna po gramu.

Kako je riječ o mukotrpnom poslu govori i podatak da je za jednu kuglicu čistog zlata potrebno nekoliko tjedana ispiranja mutne dravske vode. Zrnca se nakon čišćenja stavljaju u zdjelu u koju se dodaje živa. Nakon što živa iz pijeska pokupi svo zlato, smjesa se sprema u lanenu krpu i vezuje se špagom kako bi se istisnula polovina žive. Od ostatka smjese napravi se kuglica koja se stavi na ciglu okruženu žeravicom. Tako izgori ostatak žive i ostane 100 posto čisto zlato.

Život sa zlatom

  • Carica Marija Terezija je 1776. potpisala je povelju kojom je stanovnicima Donjeg Vidovca u Međimurju dala koncesiju na ispiranje zlata na obalama Drave, Save i Mure u širini tri metra.
  • Prije dvije godine u 89 godini umro je Dragutin Horvat, najstariji međimurski ispirač zlata. Još kao dijete spuštao se sa zlatarima niz Dravu na njihove desetodnevne rute. Ispiranjem zlata bavio se do posljednjih dana života.
  • Još dvadesetih godina u Međimurju su tri godine trajala istraživanja i iskopavanja, ne samo uz obale Mure i Drave, nego i po okolnim terenima. Istraživanja su radili i američki inženjeri i nakon tri godine došli su do zaključka da zlata nema dovoljno da bi se isplatila eksploatacija.