Pravo je čudo kako su se stanovnici Blaca borili s divljom prirodom i škrtim otočnim zemljištem i održali se u takvim uvjetima puna četiri stoljeća.Blatački su glagoljaši radom i požrtvovnošću stekli veliki posjed – poljoprivredna zemljišta, trgovačke brodove, bogatu knjižnicu, tiskaru… Sačuvan inventar Pustinje, današnjeg muzeja, uključuje i vrijednu astronomsku zbirku posljednjeg pustinjaka don Nikole Miličevića, koji je umro 1963. godine. Blaca su izniman spomenik ljudskoga rada i izdržljivosti, s izuzetnim povijesnim, gospodarskim, umjetničkim i znanstvenim sadržajima, pravi prirodni i kulturološki fenomen, čudesna oaza mira i uspomena na davno prošla vremena. Taj jedinstveni sklop arhitekture i krajolika i danas svjedoči o prošlim vremenima i tradicijskom načinu života.

Ekomuzej

Ideja o Pustinji Blaca kao ekomuzeju pojavila se nakon zamiranja svećeničke zadruge i prodaje kompleksa Općini Brač 1972. godine, a osamdesetih godina prošlog stoljeća izrađen je Projekt o revitalizaciji i namjeni spomenika kulture Pustinja Blaca i Prijedlog za osnivanje ekomuzeja Blaca. Tu je zamisao nastavila i županijska muzejska ustanova Centar za kulturu Brač, koja od devedesetih godina skrbi o Blacima. Ovaj višegodišnji, zahtjevni projekt u sljedećim fazama, sukladno financijskim mogućnostima, predviđa daljnju obnovu muzejskih zgrada, adaptaciju gospodarskih objekata, kao i revitalizaciju blatačkoga gospodarstva.

Posebno priznanje

S obzirom na nepristupačnost, sanacija i uređenje zgrada i okoliša iznimno su zahtjevni i uspješno se provode u suradnji sa stručnjacima iz područja zaštite kulturne i prirodne baštine. Primjerice, saniranje stijena iznad muzejskih zgrada bilo je vrlo složeno s tehničkog i sigurnosnog aspekta, sva potrebna mehanizacija rastavljana je na dijelove i prenošena strmom stazom ručno ili na konjima, a budući da u Pustinji Blaca nema električne energije ni tekuće vode, korišteni su isključivo agregati i kišnica.
Muzej danas radi s minimalnim brojem vrijednih zaposlenika i ograničenim kapacitetima, a kompletna revitalizacija tog područja u razdoblju do 2020. godine značila bi i velike novosti u kulturnoj i turističkoj ponudi čitavog područja zaštićenoga krajolika. Obnovom gospodarskih zgrada stvorila bi se domaća gastronomska ponuda, a Blaca bi, baš kao nekad, proizvodila svoje vino, ulje i med. Ponovno bi se uspostavila zvjezdarnica don Nikole Miličevića, koja bi, uz suvremenu tehnologiju, mogla postati novom turističkom i znanstvenom atrakcijom Pustinje.
Početkom ove godine Uprava za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture, u suradnji s Centrom za kulturu Brač, kandidirala je Ekomuzej Pustinja Blaca za nagradu Vijeća Europe za krajolik, koja se dodjeljuje svake dvije godine. Premda nagrada nije stigla na Brač, međunarodni žiri je Ekomuzeju Pustinja Blaca dodijelio posebno priznanje, istaknuvši njegovu veliku kulturnu vrijednost i snažan poticaj lokalnoj održivosti, identitetu i osjećaju zajedništva, zbog čega predstavlja i bogato vrelo baštine. To je priznanje svima koji su protekla tri desetljeća vrijedno radili na očuvanju ovog prirodnog i kulturološkog fenomena i potvrda da se ide dobrim putem.

Izložba na Peristilu
Muzej Pustinja Blaca može se posjetiti od lipnja do listopada svakog dana osim ponedjeljkom, od 9 do 17 sati, a od studenoga do svibnja svakog dana osim ponedjeljkom od 9 do 15 sati. Za odrasle je cijena ulaznice 40 kuna, a za djecu do 14 godina 10 kuna. Posjetiteljima se svakako preporučuje nošenje sportske obuće i odjeće, kao i da sa sobom ponesu vodu ili osvježavajuće napitke budući da u Muzeju zasad još nema ponude hrane i pića.
A oni koji se ove godine još ne odluče krenuti na Brač istraživati zanimljivu Pustinju Blaca, inspiraciju do listopada mogu potražiti na splitskom Peristilu. Naime, u palači Skočibučić-Lukaris otvorena je izložba “Pustinja Blaca – kulturni krajolik”, na kojoj su izložene fotografije muzeja Pustinje Blaca i područja zaštićenog krajolika blatačke doline od 60-ih godina 20. stoljeća do današnjeg vremena. Autori fotografija su Aleksandar Kukec, Živko Bačić i Kristijan Brkić, a kustosi su dr. sc. Radoslav Bužančić, dr. sc. Vanja Kovačić i Jasna Damjanović. Na izložbi se mogu vidjeti i fotografije koje su snimili konzervatori i izvođači opsežnih konzervatorsko-restauratorskih radova koji se provode u posljednjih sedam godina na muzejskom kompleksu, a tijekom trajanja izložbe u palači će biti organizirana predavanja i prezentacije o vrijednosti i daljnjim planovima za očuvanje i razvoj ovog iznimnog kulturnog krajolika.