Pustinja Blaca nalazi se u podnožju ogromne izolirane stijene, na južnoj strani otoka Brača, između Bola i Milne, na području današnje općine Nerežišća.

Do Pustinje Blaca može se stići iz više smjerova, ali uvijek i samo – pješice. Od Nerežišća do predjela Dragovode, nakon desetak minuta vožnje automobilom, očekuje vas pola sata hoda kroz blatački kanjon. Put kojim su stoljećima gazile mazge i konji i danas je jedina veza sa svijetom. Ipak, najslikovitiji je pristup s mora, iz uvale Blaca iz koje vodi uski put kroz kanjon okružen s obje strane surim kamenim liticama u dužini od tri kilometra.

Brjegovi koji vode prema blatačkoj dolini vrlo su strmi i kameniti, ispunjeni klisurama, pećinama, špiljama i jamama. Upravo u jednoj od tih špilja, sredinom 16. stoljeća nastanili su se poljički svećenici glagoljaši, utemeljitelji Pustinje Blaca. Njihov novi dom ubrzo se razvio u pustinjački samostan.

Sagrađena je crkva i samostan, stambene i gospodarske zgrade, a radom i požrtvovnošću mala redovnička zajednica stekla je velike posjede. Blaca doživljavaju veliki procvat sredinom 18. stoljeća kada se poslovi proširuju na trgovinu i pomorstvo i kupnju trgovačkih brodova. U drugoj, velikoj obnovi krajem 19. stoljeća Pustinja je opasana bedemom dugim oko120 metara visokim oko osam metara i širokim dva metra.

Svećenici glagoljaši s težacima su obrađivali zemlju i uzgajali stoku, a njihovo zajedništvo učvršćeno je Pravilnikom – okosnicom njihova napretka. Najznačajnijim upraviteljem Pustinje smatra se don Nikola Miličević stariji, koji je sagradio jedinstveni pčelinjak i osnovao tiskaru u Blacima iz koje su izlazili molitvenici i pravila, ali i knjige poput „ Povijesnih crtica o Pustinji Blaca“ tiskane 1897. Njegov nasljednik, don Nikola Miličević mlađi, dvadesetih godina prošlog stoljeća osnovao je opservatorij opremljen knjižnicom, instrumentima i teleskopima, a 1926. doprema u Blaca poznati Bremerov teleskop koji je i danas treći po snazi u Hrvatskoj. Ovaj posljednji blatački pustinjak umro je 1963., a s njime nestaje i svećenička zadruga stara preko četiri stoljeća.

Tajna ove pustinjske čarolije, spomenika ljudskom radu i izdržljivosti, zapravo leži u jedinstvu prirode i života koji se odvijao među hridima i strmim padinama uz škrti sloj obradive zemlje. Od 1994. Pustinja Blaca je muzejska ustanova u sklopu Centra za kulturu Brač u čijem su sastavu i Muzej otoka Brača u Škripu te Galerija „Branko Dešković“ u Bolu.

Jeste li znali?

Prve subote nakon Velike Gospe koja se slavi 15. kolovoza, u Pustinju dolaze hodočasnici slaveći blagdan Gospe blatačke. U procesiji nosi se Neizgorjela Gospa, drveni kip Majke Božje, jedina uspomena nakon tragičnog požara 1724. Taj kip su u Blaca u 16. stoljeću donijeli poljički glagoljaši bježeći pred Turcima.