Kao i drugdje u Dalmaciji, i u Zadru i njegovu kraju, manje ili više uspješni turistički biznis desetljećima se oslanjao na glavni ovdašnji resurs: more, razvedenu dugu obalu i velik broj toplih, sunčanih dana. Mediteransku i dalmatinsku idilu Europljani su tražili po kalama dalmatinskih mjesta, te dugim izležavanjem na plažama i u užicima koje pruža lokalna gastroponuda. Tako je i nastao hrvatski masovni turizam, u kojem je odmor uz more samo drugo ime za tjedan, 10 ili 15 dana maksimalnog ljenčarenja.No, stvari su se unatrag barem 10 godina počele mijenjati u drugom pravcu. Najprije su sami turisti spoznali da, osim mora, plaža i otoka, Zadarska županija posjeduje i fascinatni i raznoliki “kopneni” potencijal. Tu, odmah do mora, tek koji kilometar dalje, velebitski je masiv, a iz njega se slijevaju rijeke u atraktivne kanjone, a isti je slijev napunio i jedno impozantno jezero, Vransko. Te su ljepote i zemljopisnu raznolikost ovoga kraja, otkrile nove generacije turista koje su spoznavale prednosti zdravog života i aktivnog odmora.
Nije trebalo proći dugo da nove mogućnosti spoznaju i ovdašnji poduzetnici. Među prvim takvima bio je Đuro Župan, iz rata poznat kao zapovjednik prve jedinice specijalnih policijskih snaga u Zadru, poslije i šef Tuđmanova osiguranja. Župan je nakon rata, u civilnom životu, morao “izmisliti” novi posao za sebe, a odlučio se za ono što mu je od rođenja, budući da je iz Kruševa, bilo ispred nosa: rijeku Zrmanju.
I Kolinda se spustila Zrmanjom
Tako je nastao Riva rafting centar, danas glavna turistička tvrtka u obrovačkom kraju, čija se djelatnost temelji na organizaciji aktivnih turističkih programa: raftingu na Zrmanji, kajak-safarijima, ljetnoj i lakšoj verziji dinamičnog raftinga, veslanju na dasci, pješačkim turama kanjonima Krupe ili Paklenice, obilaskom Cerovačkih pećina, izletima džipovima na fotosafarije, zapravo čitavom nizu različitih programa koje gosti sami mogu formirati, a koje će realizirati uz pomoć obučenih skipera, vodiča i animatora. Riva rafting centar organizira i izlete brodom, ali ne morem, nego Zrmanjom, zapravo spaja razgledavanje kanjona u plovnom dijelu rijeke i plovidbu Novigradskim morem.
Župan i njegov tim za rekreativce i avanturiste pripremaju i gastro-doživljaje na vlastitu kamenom imanju Mićanovi dvori u Kruševu, a u istom seoskom okružju nalazi se Ekoselo Zrmanja, s nekoliko odvojenih apartmanskih kućica, ali i prostranim bazenom. Županova tvrtka od 2006. svakog proljeća počinje s organizacijom Rafting regate na Zrmanji, jedine takve u Hrvatskoj. Već su prve godine, kada se niz Zrmanju spustio i tim tadašnje hrvatske Vlade, pa i današnja predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, rafting i druga ponuda na Zrmanji dobili golemi promotivni plus, a regata je postala glavni turistički događaj godine u obrovačkom kraju.
Po stijenama Paklenice u 400 smjerova
Sada kroz različite programe Rifa rafting centra prođe na tisuće gostiju godišnje, a poslovi na Zrmanji i oko nje traju gotovo cijelu godinu, stanka je tek za najhladnijih zimskih mjeseci. Samom Županu, kojem gosti dolaze doslovno iz svih europskih zemalja, najveća satisfakcija bila je kad je shvatio da dio stranaca prepoznaje zadarski kraj ponajprije po raftingu, Zrmanji i Velebitu. A na Velebitu se, paralelno sa Županovim poslovnim uspjesima, počela razvijati jedna ponešto drukčija vrsta aktivnog turizma – planinarenje i penjanje u Nacionalnom parku Paklenica.
Počeci penjanja u Paklenici sežu još u davnu 1938. godinu. No, 50-ih i 60-ih godina intenziviraju se alpinističke aktivnosti mahom hrvatskih penjača, a tada su ispenjani i mnogi klasični smjerovi na Anića kuku, među kojima su najpoznatiji Mosoraški, Velebitaški i Klin. Sedamdesetih godina nastupa nova faza u Paklenici, sve je veća prisutnost slovenskih penjača, koji su zaslužni i za najteže pakleničke tehničke smjerove ispenjane krajem 80-ih.
Posljednja dva desetljeća sve je popularnije sportsko penjanje, tako da među novim smjerovima prevladavaju oni kratki sportski. Ipak, uređen je i cijeli niz lijepih i dobro opremljenih dugih smjerova u gotovo svim stijenama Paklenice. Danas na pakleničkom penjalištu, koje se odlikuje vapnenačkom građom, postoji čak 400 opremljenih i uređenih smjerova različitih težina i dužina, pa svaki penjač može pronaći ponešto za svoj užitak.
Winnetou turizam
Osim ovih netipičnih vrsta turističke ponude, prostrano zadarsko zaleđe nudi gostima, zapravo privlači ih i nekim drugim sadržajima, poput već poduže živog “Winnetou turizma”. Na tisuće obožavatelja filmova o ovom njemačkom Indijancu svake godine po Velebitu, Paklenici, oko Zrmanje i u okolici Benkovca obilaze lokacije na kojima su snimane scene iz ovog serijala.
Međutim, u Ravnim kotarima malo-pomalo rastu i razvijaju se specifične turističke jedinice: obnovljena stara ili nanovo izgrađena mala imanja koja gostima pružaju i maksimalni komfor i apsolutni mir. Iako ih je do sada u benkovačkom kraju izgrađeno tek nešto više od desetak, ni u njima sezona nije ograničena na dva udarna ljetna mjeseca – bukirani su i do 20 tjedana godišnje. Gradnju ovakvih netipičnih, ali itekako traženih luksuznih imanja, potiče benkovačka lokalna samouprava.
U ovom kraju razvio se i poseban oblik gastronomskog i vinskog turizma: izleti iz Zadra i turističkih naselja organiziraju se u vinske podrume i konobe u, primjerice, Nadinu, u stankovačkom kraju i Polači, za goste željne dobre spize i dobrog vina. Cijela je priča još uvijek na početku, vinske ceste poput onih istarskih ovdje nisu zaživjele, ali je budućnost turizma u zadarskom zaleđu zacrtana baš na tim pravcima.