Koliko ste puta posjetili glavni hrvatski grad ne razmišljajući koje su tajne skrivene u njemu. Jeste li, primjerice, znali da Arheološki muzej grada Zagreba na Zrinjevcu čuva egipatsku mumiju Nesi-hensu, suprugu Paher-hensua „božanskog krojača“? Mumija je bila ovijena trakama od lanenog platna ispisanim tekstom na etruščanskom jeziku, vrlo cijenjenoj Zagrebačkoj lanenoj knjizi koja je zapravo najstariji sačuvani tekst na tom jeziku.

Možda niste znali da su početkom prošlog stoljeća u Zagrebu pronađeni ostaci mamuta u najstrožem središtu grada, u Frankopanskoj ulici u vrijeme gradnje kina Helios. Na nekadašnjem nalazištu danas je smješteno Kazalište Gavella čija se komorna scena u spomen na tog prastanovnika zove Scena Mamut.

Dobri razbojnik Dizmuš i dva „nažigača“

Zanimljiva je činjenica da Zagreb na Novoj Vesi ima obnovljenu kapelicu posvećenu sv. Dizmušu dobrom razbojniku raspetom na Golgoti s Isusom. A upravo na mjestu te kapelice – ne bez razloga reći će stari Zagrepčani – bio je epicentar razornog potresa 1880.

Naš glavni grad skriva još mnogo detalja. Tako, prošećete li u večernjim satima zagrebačkim Gornjim gradom i Kaptolom možda ćete primijetiti da ulična rasvjeta radi na plin. U predvečerje, ljeti oko 19 sati, zimi puno ranije dva nažigača ručno pale svaku od 217 starinskih plinskih svjetiljaka za što im treba oko dva sata.

Da je Zagreb bio uvijek otvorena srca i gostoljubiv grad govori i činjenica da se na njegovu Grbu nalaze otvorena vrata, simbol dobrodošlice, zaštite i utočišta putnicima. Kao jedna od postaja slavnog vlaka Orient Expressa – koji je od Pariza vozio do Istanbula, Zagreb je 1925. dobio Hotel Esplanade jednu od najljepših zgrada u blizini Glavnog kolodvora.

Tajne Griča

Želite li otkriti sve tajne Zagreba sljedeći preporučujemo jednosatnu noćnu turu Tajne Griča, petkom na hrvatskom, subotom na engleskom jeziku, u kojoj ćete se na interaktivan način susresti s događajima iz njegove povijesti, likovima iz romana Marije Jurić Zagorke te poznatih gradskih legendi. Točka okupljanja je spomenik Andrije Kačića Miošića na uglu Ilice i Mesničke ulice, a sam obilazak počinje na Kapucinskim stubama, gdje grupu dočekuje Marija Jurić Zagorka. Tijekom obilaska, posjetitelji susreću Mandušu, te Neru i Sinišu iz Zagorkinih romana, ali i Petricu Kerempuha i njegovu glumačku družinu koja će im kroz predstavu ispričati priču o seljačkoj buni i Matiji Gubcu. Tu su još i vitezovi, nažigač i noćobdija, pokoja prava vještica, prostitutka i niz likova isprepletenih u tajanstvenu priču o Gornjem Gradu.