Obiteljski smještaj

Više to nije „cimer fraj“

Piše: Petra Rabadan

Obiteljski smještaj posljednjih godina izlazi iz okvira „cimer fraja“. Trendovi pokazuju da se većina novih apartmana i kuća za odmor mogu mjeriti s najboljim svjetskim hotelima pet zvjezdica. Tako visoka razina kvalitete utječe na drastično spuštanje cijene smještaja niske kvalitete koja je ispod granice isplativosti. Velika potražnja je i za kvalitetnim obiteljskim smještajem, kojem je u odnosu na luksuzni smještaj glavni adut niža cijena. Anamarija Cicarelli, vlasnica prvog Savjetovališta za obiteljski smještaj Interligo ističe kako je danas potrebno kontinuirano ulagati u kvalitetu, no jednako je važan i način prezentacije.

Anamarija Cicarelli

Anamarija Cicarelli

„Dobar fotograf jedna je od najjačih karika uspješne prodaje smještajnih kapaciteta. Osim toga moraju se uvoditi dodatni sadržaji poput bazena, jacuzzija, teretane, wellnessa, najma bicikala te posebni atraktivni programi kao što je primjerice branje maslina ili mandarina. No vrlo je važna i ponuda same destinacije, jer ma koliko obiteljski smještaj bio kvalitetan pojedinac sam ne može ništa napraviti“.

Anamarija tvrdi kako je udruživanje vlasnika, uz internet marketing,  danas presudno za bolju popunjenost obiteljskog smještaja. To ne pridonosi samo razvoju obiteljskog smještaja nego i cjelokupnom razvoju destinacije.

„Čini se da je danas najslabija karika obiteljskog smještaja činjenica da iznajmljivači međusobno ne surađuju, kriju jedni od drugih kontakte dobrih agencija, učinkovitih portala… Jednostavno bi trebali shvatiti da će njihov objekt biti popunjeniji što je popunjeniji susjedov te da će neka agencija ili portal bolje promovirati njihovu destinaciju što je veći broj kvalitetnih iznajmljivača u njoj. Udruživanje u zadruge, klastere, klubove, garantira uspjeh svim iznajmljivačima. Preko udruga i klastera obiteljski smještaj moguće je organizirati u difuzne hotele po uzoru na talijanske „Alberghi diffusi“. Nadamo se da će naši difuzni hoteli doseći prepoznatljivost i kvalitetu kakvu uživaju oni naših susjeda. Naime, malo je vjerojatno da će vlasnici jednog ili dva apartmana opstati na tržištu bez udruživanja. S druge strane objekti s četiri i više apartmana trebaju profesionalno prići vođenju i prodaji svojih smještajnih kapaciteta kako bi imali ozbiljnije prihode.“

Komentirajući činjenicu da se još uvijek obiteljski smještaj percipira kroz „cimer fraj“ koji je godinama narušavao turistički imidž Hrvatske kao visokokvalitetne destinacije, Cicarelli kaže kako se pozitivni pomaci vide izgradnjom novih luksuznih apartmana i vila.

„Njihovi vlasnici su mladi, educirani ljudi koji su proputovali svijet i vidjeli što je kvalitetna turistička ponuda. Ovu pozitivnu činjenicu narušava veliki broj zastarjelih, oronulih apartmana u vlasništvu needuciranih iznajmljivača koji se nisu prilagodili novim trendovima, ali i iznajmljivanje apartmana „na crno“, ističe Anamarija Cicarelli, autorica knjige „Vodič za vlasnike obiteljskog smještaja“,  koje već drugu godinu za redom svakog proljeća izlazi u izdanju Slobodne Dalmacije.

 

Obiteljski smještaj u brojkama

Smještajni kapacitet:
55,1 tisuća kućanstava
82,3 tisuće apartmana
45,5 tisuća soba

Broj noćenja:
21,8 milijuna u 2012. godini (34,8% ukupno registriranih noćenja)
22,4 milijuna u 2013. godini (procjena na bazi prvih 8 mjeseci)

Prihod:
7 milijardi kuna, 5 do 10 tisuća eura prometa po domaćinstvu

Prostorni raspored kapaciteta:
99% primorske županije, od čega:
Splitsko dalmatinska regija – 27,2%
Kvarner i gorje – 22,8%
Zadarska regija – 16,1%
Istra – 13,9%
Šibenska regija – 11,2%