Malo koji grad u Hrvatskoj ima tako raskošne prirodne resurse, tako jake, uvjerljive turističke predispozicije kao Šibenik – čak dva nacionalna parka, Krku i Kornate, iznimnu povijesnu jezgru s jedinstvenom Dalmatinčevom katedralom, desetak marina…, a još je manje onih koji su svoje prirodne potencijale i kulturno-povijesno naslijeđe znali tako uporno ignorirati. U Šibeniku je jednostavno bolje uspijevala industrija nego turizam. Unatrag gotovo cijelog stoljeća Šibenik je svoje perspektive gradio na industriji. U prošlom stoljeću čak iznimno uspješno, pa je s obzirom na BDP po glavi stanovnika negdje 80-ih godina prošlog stoljeća zauzimao drugo mjesto u Hrvatskoj, a četvrto u bivšoj Jugoslaviji.
Gradnja Solarisa
Grad se razvijao na metalnoj (TEF-Tvornica elektroda i ferolegura, TLM- Tvornica aluminija), drvnoj, plastičnoj i tekstilnoj industriji, na pomorstvu, trgovini…i živio je vrlo dobro. Negdje 60-ih godina prošlog stoljeća pojavili su se pioniri turizma, i uskoro je na periferiji grada niklo hotelsko-turističko naselje “Solaris”. Niz hotela s dugom pješčanom plažom, uređenim zelenim površinama, sportsko-rekreacijskim sadržajima, a kasnije i marinom, kampom, vilama… Solaris je danas privatizirana tvrtka, hotele sustavno obnavlja, kompleks obogaćuje raznolikim sadržajima, od aqua-parka do autohtone gastronomske ponude u tzv. Dalmatinskom selu i, bilježi sve bolje i bolje turističke rezultate. Riječ je o resortu koji ima ambicije, koji ulaže u nove sadržaje i drži korak s vremenom, sve ozbiljnije se udaljavajući od nekadašnje turističke destinacije masovnog turizma. Štoviše, mnoge Šibenčane frustrira činjenica da je cijeli hotelski kompleks ograđen žicom i na taj način izoliran od domicilnog stanovništva, kao svojevrstan rezervat.
To su bili šibenski turistički počeci, od kojih se sam grad godinama nije odmicao, čega je posljedica i krajnje neugodna činjenica da u Šibeniku postoji samo jedan gradski hotel, potpuno ne primjerenog kapaciteta, razine i standarda (hotel Jadran). Ali, dok je grad uzmicao pred sve propulzivnijom gospodarskom granom (turizmom), dotle se šibensko priobalje uz nju sve intenzivnije vezivalo. Turizam je preporodio Vodice, gradić koji danas ima najviši standard u Šibensko-kninskoj županiji i apsolutno je posvećen ugostiteljstvu i turizmu. Primošten se izgrađivao kao elitnija turistička destinacija od Vodica, i zbog jedinstvenog krajobraza kojim je obdaren, predivnih stjenovitih uvala, tirkizne boje mora,i ljepote samog poluotoka na kojemu je nikao, pa je ovdje davnih godina otvoren i prvi hotel za naturiste (Marina Lućica). Rogoznica je također doživjela turistički procvat, ali je stigmatizirana, kao i Pirovac, golemim razmjerima bespravne izgradnje…Tu su još Murter,Tisno, Betina, Jezera, Tribunj, sa starom kamenom arhitekturom, živopisnim dalmatinskim krajolicima, nepreglednim maslinicima…
Propast tvornica
I dok je šibenska rivijera sve snažnije turistički pulsirala, sam grad je stagnirao, godinama kotirao kao tranzitni grad teške industrije kojemu turizam nije ni u primisli. Valjda je posljedica takvog mentalnog sklopa i činjenica da Šibenik do unatrag dvije godine nije
imao ni plažu u samom gradu. U međuvremenu je, tijekom tranzicije u samostalnoj Hrvatskoj, stari povijesni grad doživio industrijski krah. Tvornice su se počele zatvarati i rušiti, ljudi su ostajali bez posla i bez perspektive, jer nestanak industrijskih kapaciteta nije supstituiran novom proizvodnjom. A onda se, prije nekoliko godina, dogodio veliki zaokret. Napokon, prema turizmu…
Puni ambicija i planova
Kako veli šibenski gradonačelnik Željko Burić, grad se probudio i diše punim plućima, pun ambicija, planova, projekata za brzi turistički preporod. Burić se fokusirao na revitalizaciju
stare gradske jezgre, inače najveće sačuvane povijesne jezgre u gradovima na obali. Njegov je “sveti cilj” obnoviti staru gradsku jezgru, izgraditi nekoliko hotela u samom gradu, rekonstruirati i obnoviti svih pet povijesnih fortifikacija i povezati ih žičarom i eskalatorom.
Ma koliko zvuči kao utopijska i gotovo SF-priča, projekt se radi i za četiri godine bit će to šibenska realnost, tvrdi Burić. A zapravo, aktualni gradonačelnik (HDZ) samo je slijedio započete projekte svojih prethodnika (SDP-HNS), prepoznajući u njima visoki potencijal za budući turistički uzlet. Kako je u kampanji obećao, tako je i učinio, i neovisno o ideologiji, prionuo je završetku gradske plaže Banj. Šibenik je postao nezaobilazan turistički toponim mladih željnih dobre zabave, dinamičnog noćnog života, brojnih glazbenih i drugih festivala… Jer, promijenila se tradicionalna struktura gostiju koji su dolazili željni toplog sunca i čistog mora. Novi gosti
zahtjevniji su, mlađi, aktivniji i dolaze ciljano zbog glazbenih događanja na moru. A sve je počelo s Terraneom, koji se već dogodine vraća u Šibenik…
Šibenik je zadnjih pet godina intenzivno prisutan na turističkom tržištu, polako se otkriva novim gostima i privlači ih bogatim kulturnim programom. Mnogi su se Šibenčani brzo „prešaltali“ pa je i broj kreveta u privatnom smještaju porastao, od dojučerašnjih par stotina, na 1400 samo u užem području grada, a na širem je već 4.474 postelja. Strategijom razvoja inovativnog turizma 2015. – 2020., Šibenik se brendira i pozicionira kao grad inovativnog turizma.
