Istarski vinari već su odavno prepoznali snagu brenda te svoj proizvod jedinstveno plasiraju na tržište uspješno ga integriravši u turističku ponudu svog poluotoka. Zahvaljujući takvom pristupu, iza kojeg stoje godine napornog rada, profilirala se atuohtona malvazija kao najprepoznatljivije vino Istre. U želji za što boljom promidžbom i plasmanom Istrijani su osmislili jedinstvenu oznaku IQ (Istrian Quality) koju već nekoliko godina nose najkvalitetnija vina proizvedena od ove sorte. Ova prestižna markica, koju je razvila Udruga vinara Vinistra u suradnji s Istarskom razvojnom agencijom (IDA), podrazumijeva posebnim pravilnikom određeno strogo praćenje kvalitete proizvodnje, počevši od vinograda, preko podruma do konačnog proizvoda u boci. Time je stvoren prepoznatljiv vrhunski proizvod koji je postao jedan od zaštitnih znakova istarskog poluotoka.
U slavu malvazije, ali i drugih sorti koje se stoljećima njeguju na istarskom poluotoku već više od 20 godina u Poreču se prvog vikenda u svibnju organizira izložba vina i vinarske opreme Vinistra, na kojoj se proglašavaju najbolje svjetske malvazije ocijenjene u sklopu natjecanja Svijet malvazija, koje se održava nekoliko dana ranije.
Jeste li znali?
Malvazija istarska ima svoju čašu. Kreirao je Georg Riedel, najpoznatiji i proizvođač vinskih čaša u svijetu. Riedel inače u svom asortimanu ima čaše za sve značajnije svjetske sorte, a ovo je prva za jednu hrvatsku autohtonu sortu. Konačnom obliku čaše prethodilo je niz radionica na kojima su 42 vinska stručnjaka odabrala onu koji oblikom naglašava karakteristike svježe malvazije – voćnost, svježinu i mineralnost.
Harmonično vino
Od sorte malvazija istarska nastaje srednje jako do jako vino između 11,5 i 13,5 posto alkohola. Umjerenih kiselina, puno je i harmonično. Specifična, diskretna aroma podsjeća na miris bagremova cvijeta, pogotovo ako je grožđe s povišenih i dobro osunčanih položaja. Od voćnih aroma dominiraju jabuka, šljiva i marelica, a u zrelom vinu može se osjetiti i lagani gorkasti okus badema. Ovisno o tehnološkim postupcima prerade i dorade, boja se kreće u rasponu od zeleno-žutih preko slamnato-žutih pa sve do zlatno-žutih tonova.
