Dubrovačka zima nezamisliva je bez nastupa Župskog karnevala koji za poklade svake godine redovito pohodi Stradun. Poruke karnevalista uvijek se s nestrpljenjem iščekuju, a kako i ne bi kad su bodlje najčešće usmjerene prema političarima i njihovim “dosezima”, podjednako na lokalnoj i nacionalnoj razini.Tko je što zeznuo, tko zaslužuje kritike a tko umjerene pohvale, doznat će svi koji se okupe pod Lužom na dan posjeta Župskog karnevala koji počinje maškaranim mimohodom, a završava čitanjem zajedljivih poruka takozvanog testamenta prozvanima ispod gradskog zvonika.
Početkom veljače ove godine tako su ministra “Prdoljaka” pitali hoće li se Lijepa naša, kad se počne vadit’ nafta zvati Hrvatska ili razjedinjeni hrvatski emirati. Nisu ostali dužni ni gradonačelniku Andru Vlahušiću kojega su “podsjetili” na pravomoćnu presudu u aferi Šipan…
Maštoviti kostimi
Župski karnevalisti poruke u oporuci ne isisavaju iz prsta, nego ih dobro promišljaju tijekom cijele godine. Na suradnju pozivaju sve stanovnike Župe dubrovačke koji svoje prijedloge pošalica mogu ubacivati u posebne sandučiće. Organizatori karnevala potom čitaju sugestije anonimnih suradnika i pretaču ih u poruke onima koji ih, prema njihovoj procjeni, zaslužuju čuti.
Još teže je osmisliti kostime koji će slikovito dočarati aktualna događanja te godine. Zbog toga tjednima prije turneje do Straduna počinje šivanje odora za individualne i skupne maske.
Sljedeće godine Župljani će u Grad stići 36. put u povijesti. Materijal, dakako, već skupljaju. Prepirke oko Piranskog zaljeva, Pelješki most bi – ne bi, nadolazeći izbori, kaos u nogometnom miljeu, sve su to potencijalni motivi koji teško da će izostati iz maškarane povorke koja je, osim u hladnijem dijelu godine, aktivna i ljeti, kad su kostimi prilagođeni godišnjem dobu, s naglaskom na gusarstvo…
Članovi FECC-a
Župski karnevo je osnovan 1981. godine kao reprezentativna karnevalska manifestacija, nastala na tradiciji pet manjih, lokalnih karnevala Župe dubrovačke. Specifičnost ovoga “putujućeg” karnevala je ta što se u potpunosti priprema u Župi dubrovačkoj, da bi svoj program izveo u Dubrovniku i Cavtatu. Svojom 27-godišnjom tradicijom i popularnošću postao je okosnica karnevalskih zbivanja na jugu Hrvatske.
Iste godine kad i Župski karnevo, u Europi je osnovano Udruženje europskih karnevalskih gradova (FECC), čijim članom 1991. godine postaje i Župski karnevo, prvi član iz Hrvatske.
Zaslugom Župskoga karnevala, 1999. godine održana je u Dubrovniku 19. konvencija FECC-a, asocijacije koja okuplja 85 karnevalskih izaslanstava iz cijeloga svijeta.
Okupljanje maškaranih udruga
Župski karnevo je inicijator osnivanja Hrvatske udruge karnevala, koja danas broji 46 članova. Karnevalske grupe i delegacije Župskoga karnevala posjetile su brojne karnevale u gradovima Hrvatske i svijeta: Korčula, Metković, Opuzen, Opatija, Rijeka, Pag, Novi Vinodolski, Kaštela, Makarska, Zagreb, Ivanec, Čapljina, Strumica, Maribor, Ptuj, Pernik, Krakow, Amsterdam, Köln, Venezia, Viareggio, San Benedetto del Tronto, Ascoli Piceno.
Pored tradicionalnoga pokladnog programa, već deset godina organiziraju se i atraktivni ljetni župski karnevali.
