Nevjerojatno bogatstvo kulture i povijesti grada Nina, starog tri tisuće godina, donosi veliki broj razloga za posjet tom gradu; putniku-namjerniku teško je i zamisliti da na tako malom prostoru može postojati toliko senzacionalnih povijesnih priča – od stoljetne solane i potpuno specifične ninske cvjetne soli do svjedočanstava o vladarima ili o floti koju je Nin imao još u 9. stoljeću, s 20 tisuća veslača…
Međutim, jedna ninska priča “provirila” je gotovo stidljivo tek posljednjih nekoliko godina, imenovana kao “Festival sunca i svjetlosti u crkvi sv. Križa”, a zapravo je riječ o prvorazrednom srednjovjekovnom čudu, o kojem će ninska Turistička zajednica vjerojatno idućih godina puno bolje informirati svoje posjetitelje.
Crkva svetog Križa u Ninu građena je 9. stoljeću, to je predromanička starohrvatska crkvica čiji tlocrt odaje ondašnje graditelje kao gotovo neuke, jer su svi omjeri nepravilni i nesimetrični.
Precizne nepravilnosti
No krivi zidovi i ukošeni prozorčići nisu bili rezultat krivih mjerenja, neukosti i nespretnosti graditelja starohrvatskih crkvica već upravo suprotno – oni su stvarali prava remek-djela: crkvica svetoga Križa u Ninu izgrađena je prema vrlo preciznim astronomskim mjerilima, tako da prva zraka sunca koja zasja preko Velebita na dan proljetne i jesenske ravnodnevnice (trenutak kada, dva puta godišnje, Sunčeve zrake obasjavaju Zemljin ekvator pod pravim kutom) kroz prozorčić čini dijagonalu u izgrađenom pravokutniku unutar crkve. Jednako je i sa solsticijem – u vrijeme ljetnog i zimskog suncostaja zrake su točno položene u orijentaciji tlocrta crkve. Tlocrt crkve svetoga Križa u Ninu nije, dakle, slučajno nepravilan, već vrlo precizan u svojoj “nepravilnosti”.
Crkva uz to orijentacijski nije pravilno postavljena u smjeru istok – zapad, ali ni ne prelazi kut od 33 stupnja s lijeve i desne strane od istoka, jer taj kut određuje položaje suncostajnih točaka na horizontu! Na tim točkama bude najdulji ili najkraći dan u godini, a ti su dani u kršćanskom kalendaru vezani za posebne blagdane.
Crkva svetog Križa u Ninu je, dakle, nevjerojatno precizan mjerač vremena, sunčani sat. Graditelj je, prije 12 stoljeća, točno znao kako tlocrtno napraviti crkvu da bi se znalo koje je vrijeme zimi, koje ljeti, znao je gdje u crkvici treba prorezati otvor kroz koji će proći sunčeve zrake i pokazati vrijeme. Nevjerojatno, ali takva je crkva zapravo gnomon – onaj dio sunčanog sata koji baca sjenu, pokazivač, “onaj koji otkriva”.
Najmanja katedrala na svijetu
Valorizirajući ovakvu posebnost starohrvatskih crkvenih građevina, u Ninu je prije šest godina Turistička zajednica organizirala prvi Festival sunca i svjetlosti u crkvici svetog Križa, čiji krakovi (crkva je tlocrtno u obliku križa s jednakim duljinama krakova) jedva dosežu dužinu od osam i pol metara. Crkva je možda stoga prozvana “najmanjom katedralom na svijetu”, s obzirom na to da je sagrađena u gradu koji je u 9. stoljeću bio jedan od središta hrvatske srednjovjekovne države, kao i sjedište prvog hrvatskog biskupa. Za vrijeme hrvatskih narodnih vladara Nin je bio i prvo središte glagoljaštva u Hrvatskoj, kao i važna ratna i trgovačka luka.
Za vrijeme Festivala sunca i svjetlosti se ove godine, 21. lipnja, u crkvi svetog Križa okupilo mnoštvo znatiželjnika i promatralo položaj sunčevih zraka u trenutku solsticija u 18.38. Iz kratkog filma “Broj iz svjetlosti” Bruna Gamulina saznaje se na koji su način znanstvena astro-arheološka istraživanja dokazala da je crkvica sv. Križa u Ninu sagrađena u 9. stoljeću strogo po mjerama i upadnim zrakama sunca u pojedinim godišnjim dobima, kako je ona služila starim Hrvatima kao sunčani sat i sprava za mjerenje dana, mjeseci i godišnjih doba. Ta korelacija predromaničke građevine i kretanja zvijezda na potpuno drugačiji način valorizira znanje naših predaka iz tog doba, na što uspješno ukazuje ninski Festival sunca i svjetlosti.
ČAROLIJA KOJA NASTAJE I NESTAJE
Uz nekoliko potpuno autohtonih i jedinstvenih priča i festivala, Nin je ove godine prvi put organizirao i – Festival pijeska. Razlog je bogatstvo pješčanih plaža, koje se na području grada Nina protežu u dužini od čak osam kilometara. Festival su u ninskoj Turističkoj zajednici prozvali “Čarolija koja nastaje i nestaje”, pozvali su poznate kipare i oni će u subotu, 15. kolovoza, pripomoći svakom sudioniku festivala koji želi napraviti što bolju skulpturu od pijeska. Cilj je na pješčanim plažama u ninskim lagunama “izgraditi” poznate ninske crkvice, pa tako i “najmanju katedralu na svijetu”, ali i druge ninske prepoznatljivosti, poput velike skulpture Grgura Ninskog. Organizatori su namijenili nagrade za najbolje skulpture i poručili da im je dugoročni cilj da Festival pijeska dobije međunarodni karakter i da jednom godišnje na lagunama okupi umjetnike iz cijelog svijeta.
