Čar Plitvičkih jezera, jedne od najljepših europskih prirodnih znamenitosti, jest i to što se njihov izgled stalno mijenja. Ne mislimo pritom na onu silnu vodu iz rječica i potoka koji ih pune u neprestanom kretanju sve dok zima ne stegne, a cijeli se krajolik okuje nanosima leda i debelog snijega. Priroda ovdje živi milijun na sat: voda koja donosi život istodobno i gradi i ruši, stvara nove pregradice, slapiće, kaskade, gura i buši sedrene barijere. I u tome leži čar Plitvica, o kojima vam priču najbolje može opisati netko iznutra.
Pa će vam reći kako se u ovom iznimno popularnom nacionalnom parku, kojeg u najfrekventnijim ljetnim mjesecima dnevno posjećuje i više od 10 tisuća ljudi, postoje i endemske vrste orhideja. Ako imate sreće, vidjet ćete ih na jednoj od plitvičkih tura, ali pritom i dobiti jasnu uputu o gledanju, uživanju, ali ne i diranju. Plitvice domaći čuvaju svim snagama, a bogme razloga za to itekako imaju.
– Na području Plitvičkih jezera raste čak oko 55 vrsta orhideja, a vrijeme kolovoza, s najvišim temperaturama, najprikladnije je za uživanje u pogledu na ljepotu i šarolikost boja njihovih cvjetova. Ponekad bude sreće da naletimo na neku od njih u sklopu tura i ruta kojima prođemo tijekom razgledavanja. No velik broj njih nalazi se u dubokim plitvičkim šumama. Da, imamo ovdje i pravih prašumskih oblika, Plitvice su uistinu impozantne u svojoj ljepoti – kaže nam Anita Mesić, turistički vodič iz agencije “Orhideja”, koja nas je povela u virtualni obilazak plitvičkih ljepota.
Kupanje je zabranjeno
Čak i ovako nismo krili oduševljenje njezinim prikazom Plitvica. I ma koliko god puta ih obišli, uvijek će vas ono držati, isto kao i ljude koji na Plitvice dolaze sa svih strana svijeta. Odakle god pristigli, uvijek u rukama imaju nešto svima zajedničko, fotoaparat kojim pokušavaju uhvatiti što više prirode, slapova, potočića, izvorišta, sedrenih barijera, šuma…
– I životinjica. Japanci obožavaju fotkati cvijeće i leptire, kamere su im uvijek okrenute prema biljkama. A motiva ovdje ima doslovce na sve strane. Mnogi bi se možda voljeli okupati, posebice pri ovim velikim ljetnim vrućinama. Mami ih ova predivna, kristalno čista voda, temperature od 15 stupnjeva, koja se u simbiozi s okolišem pretače u kristalnim zelenim i tirkiznim nijansama. No to na Plitvicama nije dopušteno. Interes za Plitvicama ne jenjava ni kada zima stegne, a temperatura se spusti i do minus 25 stupnjeva. Ne zna se zapravo kada je ljepše – kaže vodička Mesić.
Ipak, ljeti se možda malo više može obići, zima donosi puno sklizavih staza, zatvorenih mostića, ledenih puteva. Zato se ljeti treba iskoristiti cijeli niz tura što se nude u okviru agencija i samog NP-a. Treba samo procijeniti svoju kondiciju, mogućnosti višesatne šetnje i onda se upustiti. Recimo, u trosatnu turu po Donjim jezerima, četverosatnu po Donjim i dijelu Gornjih jezera ili sedmosatnu koja obuhvaća i donji i gornji dio. A izbora svakako ima, samo u Donjim jezerima nalaze se četiri jezera, u Gornjima 12, a svuda uokolo su i brojne staze, po kojima satima možete šetati upoznavajući okoliš.
Ne ide bez ličkih krumpira
– Sve je povezano drvenim mostićima, što posebice oduševljava turiste. Prošlo ljeto, koje je zapravo više nalikovalo na jesen nego na ljeto zbog velikih količina oborina, neki su mostići bili poplavljeni. Zato se sada dižu neki novi kako bi se moglo više toga pogledati tijekom jeseni. Plitvice su neponovljive i jedinstvene – kaže Anita Mesić.
Slažemo se. Posebne, fascinantne prirode, s iznimnom bogatom florom i faunom. Uz puno sreće, ovdje možete vidjeti i medvjede, vukove, risove, na samom jezeru vidre ili potočne rakove. Pomoći će vam u obilasku i stručni ljudi, zaposlenici NP-a, a među njima i jedina plitvička rendžerica Katica Poljak, jedna od nekoliko hrvatskih žena rendžerica.
Na Plitvicama svakako nećete ostati gladni, specijaliteta ima za prste lizati, a ako već nabrajamo, odavde se ne odlazi bez da u “Ličkoj kući” ne kušate janjetinu, odojka ili teletinu ispod peke, te glasovite ličke krumpire. I nešto slatko, domaće kolače ovdašnjih žena, makovnjaču, orahnjaču, te sir škripavac i plitvički med. Jestivi suveniri su ionako “in”.
– Bez ličkih krumpira ne ide, ne možete doći u ovaj kraj a da ne probate neke od naših delikatesa. U funkciju je opet stavljena i “Lička kuća”, koja je odvajkada bila poznata kao mjesto na kojem se fino može degustirati ono najbolje što ovaj kraj nudi – kaže Anita Mesić.
Rafting, šetnje, bicikliranje, jahanje…
Ekonomsko značenje ovog nacionalnog parka prepoznali su i brojni mještani koji su unaokolo čitavog područja na raspolaganje turistima i čitavim grupama otvorili vrata kuća, mini hotela, ekogazdinstava, hostela. U agenciji “Orhideja” rado će vam preporučiti i razne ostale sadržaje u kojima možete uživati tijekom kontinentalnog odmora. Recimo, posjet predivnim Rastokama, rijeci Korani, Baraćevim špiljama, rafting, šetnje, bicikliranje, jahanje, razgled Memorijalnog centra Nikole Tesle. U svakom slučaju, ako želite dobro istražiti ovaj kraj, uzmite koji dan više. Kući ćete se svakako vratiti napunjenih baterija.
