Malo tko nije čuo za zadarsku Stalnu izložbu crkvene umjetnosti u ženskom benediktinskom samostanu Sv. Marije, poznato “zlato i srebro Zadra”, gotovo jednako vrijednu zbirku Samostana sv. Frane ili nedavno otvorenu potpuno obnovljenu riznicu Srpske pravoslavne crkve sv. Ilirije proroka u Zadru. Nema tko nije čuo za crkve sv. Donata, sv. Šime, sv. Krševana i katedralu sv. Stošije, svjetski vrijednu “reprezentaciju” sakralanih spomenika bez kojih nije moguće zamisliti zadarsku i hrvatsku povijest. No, ovaj put prednost ćemo dati zadarskom kulturnom blagu koje još uvijek nije dovoljno poznato ili tek čeka da na pravi način bude predstavljeno javnosti (poput zadarskog Državnog arhiva u kojem je pohranjena memorija 500 godina glavnoga grada Dalmacije), odnosno onim kulturnim spomenicima koji su zadnjih godina doživjeli suvremenu prezentaciju koja je i sama postala dio bogate zadarske kulturne priče. Krenimo redom…
Nakon dugo priprema i muke, prošle je godine zadarski Arheološki muzej konačno otvorio svoju sjajnu Antičku zbirku. Centralno mjesto postava čini tzv. Carska skupina, četiri kipa četvorice rimskih careva – Gaja Julija Cezara, Tiberija, Augusta i vjerojatno Kaligule. Među njima se posebno ističe kip cara Augusta, kojeg međunarodna stručna javnost smatra najljepšim sačuvanim Augustovim kipom na svijetu. Sama skupna kipova, iskopana u Ninu u 18. stoljeću, iako brojčano manja, drži se najvrjednijom skupinom antičkih kipova u Hrvatskoj, uključujući i one iz Narone.
Postav u čeliku
Uz blistavu carsku skupinu, posebnost zbirke čine artefakti koji govore o erotskim navadama i kulturi seksualnosti u starom Rimu. Uza sve to, i sam postav izloženih umjetnina predstavlja posebnu atrakcija. Zbirka je, naime, smještena na drugom katu muzeja, a dizajn doslovno čeličnog postava iliti postava u čeliku potpisuju zadarski arhitekti Igor Pedišić i Iva Letilović. O uspjehu njihove realizacije govore ovogodišnje nominacije za nekoliko prestižnih arhitektonskih nagrada, kao što su nagrade Mies van der Rohe i nagrada Piranesi. Preporuka: obvezno pogledati!
Druga kulturna vrijednost koju Zadar čuva u svojim depoima polagano je počela izranjati na svjetlo dana. U zbirci Galerije umjetnina Narodnog muzeja, naime, pohranjeno je više od 30.000 negativa jednog od najznačajnijih hrvatskih fotografa 20. stoljeća, ekscelencije svjetske fotografije Ante Brkana (1918.-2004.). Bogatu zbirku negativa od obitelji Brkan otkupila je Zadarska županija i zadnjih nekoliko godina intenzivno se radi na njezinoj digitalizaciji. Dosad je obrađeno, skenirano i sistematizirano gotovo dvije trećina negativa koji u sebi čuvaju Brkanove dokumentarističke i umjetničke zapise Zadra tijekom 40 godina, od tridesetih do kraja sedamdestih.
Čeka se Muzej fotografije
Najburnije i najdramatičnije razdoblje zadarske poslijeratne obnove i izgradnje, kao i početke gradske i društvene modernizacije, Brkan je dokumentaristički bilježio svijim Rolleiflexom kao profesionalni reporter Narodnog lista, ostavivši iza sebe neprocjenjivu fotografsku memoriju koja svakim izlaskom u javnost iznova oduševljava. Iz bogatog fundusa već je kreirano nekoliko tematskih izložbi, no pravi će doživljaj biti tek kada cijela ostavština bude dostupna preko interneta.
A hoće li Zadar dobiti svoj Muzej fotografije, još uvijek je nažalost nepoznanica, premda tradicija od Tomasa Burata preko Zvonimira Novakovića i braće Brkan do Abdulaha Seferovića i Stipe Suraća to svakako zaslužuje. Govori se da bi jedna od prostorija Kneževe palače trebala biti posvećena zadarskoj fotografiji, no odgovor na to pitanje dobit ćemo na jesen iduće godine, kada i službeno treba biti dovršena rekonstrukcija i obnova Kneževe palače. Stradala u bombardiranju za Domovinskog rata, Kneževa palača danas se obnavlja novcem Europske unije i najveći je projekt u hrvatskoj kulturi financiran iz europskih izvora.
Kada bude dovršena, Kneževa će palača Zadru vratiti koncertnu dvoranu i dvoranu za izložbe, ali i dati novu suvremenu kulturnu, društvenu i turističku točku u centru grada. Kneževa palača dio je projekta obnove dviju palača – Baštinskog centra, koji uključuje i rekonstrukciju susjedne Providurove palače. Projekti obnove vrijedne 20 milijuna eura su spremni i čekaju pogodan europski fond za kandidiranje. Providurova palača bi u suvremenoj interpretaciji trebala udomiti sve zbirke Narodnog muzeja (Muzej grada, Etnološka zbirka, Prirodoslovna zbirka, Galerija umjetnina). A kada i to bude gotovo Zadar će uistinu dobiti najveći i najreprezentativniji kulturni centar na jadranskoj obali.
Puhanje stakla postalo nova atrakcija
Moderni pristup prezentaciji bogate kulturne baštine u Zadru nakon Domovinskog rata označila je izgradnja i postav Muzeja antičkog stakla. Iako su protiv njegovog koncepta bili akademici “stare škole”, poput Šime Batovića i Ive Petriciolija, zbog samostalnog izlaganja antičkog stakla bez (arheološkog) konteksta (npr. grobišta), a dobar dio javnosti je rogoborio zbog arhitektonski neuspjelog aneksa Branka Silađina, funkcioniranje MAS-a je potpuno opravdalo njegov cilj i smisao. Svake godine bilježi sve veći broj posjetitelja, u njemu se organiziraju atraktivne gostujuće izložbe, radionica (puhanja) stakla postala je nova turistička atrakcija, a terasa obnovljene palače Cosmacendi na bastionu Moro novo koncertno mjesto i gradski vidikovac.
